Čudo na Spasovdan, starca udario grom, spržio mu cipele, ali prošao bez ogrebotine

Slavoljub Šapić, Beograđanin koji živi u Tovrljanu, zauvijek će slaviti Spasovdan, jer ga je oko 17 časova na sred puta udario grom, ali je prošao bez najmanje povrede.

Šapić je sa kišobranom u ruci krenuo kod svog sestrića Jovice Simića u Trnovi Laz na litiju. Usput ga je udario grom i bacio ga na obližnju njivu. Od siline udarca Šapić se onesvijestio i neko vrijeme proveo ležeći, a kada se malo osvijestio, pozvao je sestrića, a on Hitnu službu.

– Kada sam kolima krenuo da ga pronađem, uopšte nisam znao šta ću zateći. Ujak je na sreću bio dobro, ali je čitav oprljen od groma. Cipele više i nema, čak su mu i čarape izgorjele. Ovi iz Hitne su ga pregledali, rekli da je dobro i dali mu upute da ide sutra da provjeri svoje zdravstveno stanje. Sada imamo još jedan razlog za slavlje – kaže Simić, koji dodaje da mu je ujak u šoku.

Na Šapićevom tijelu se vide crni tragovi, a lice mu je potpuno crveno. Starina je dobio i počasno mjesto za solom, u čelo sofre i postao centar slavlja.

Od davnina je Spasovdan, kao duboko ukorenjena svetkovina u narodu, proljećni praznik stočara i zemljoradnika. Smatra se veoma srećnim danom kada sve valja započinjati i zato se zove još Spasovlje.

Zapisano je da je jednom domaćinu kraj Topole, koji je odsjekao zapis na svojoj njivi u namjeri da ga isječe za kapiju, grom udario u dvorište gdje je ležao posečeni zapis, baš kada je ženio sina, i rastjerao svatove.

Na Spasovdan se ne radi da grom ne bije i, kako vjeruju u leskovačkom kraju, ne dođe na čovjeka “lošotinja” i da insekti ne opustoše njive. Posebno je bio raširen običaj da se na Spasovdan po njivama, zabranima, torovima, košnicama i baštama pobadaju krstovi od ljeskovine, ako to nije učinjeno na Đurđevdan. Pobadan je i ljeskov štap i rasjecan na vrhu, u visini grudi, a u rasjek je stavljen kraći prut i tako pravljen krst kojim može da se vidi sa svih strana.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*