Svaki dvadeseti stanovnik Slovenije iz BiH, doprinos daje i Kotor Varoš

Od dva miliona stanovnika Slovenije, njih čak 108.000 rođeno je u BiH i najbrojnija su manjina u toj zemlji, pokazuje istraživanje koje je sproveo slovenački “Karitas”, a toj statistici umnogome je doprinio i Kotor Varoš iz kojeg se veliki broj ljudi otisnuo na rad u Sloveniju.

Prema podacima iz studije, čak 86 odsto ukupne migracije pripada zemljama bivše Jugoslavije. Iza onih koji su rođeni u BiH, na drugom mjestu su građani rođeni u Hrvatskoj – 45.000. Nakon toga slijedi Srbija sa oko 26.000 građana u Sloveniji, te Sjeverna Makedonija i Kosovo sa po 17.000. Iza njih su Nijemci sa 7.000, Italijani sa 4.000, Crnogorci sa 3.300, Rusi i Azijati sa po 3.000, te Austrijanci sa 2.600 i Ukrajinci sa 2.400.

I u prošloj godini najviše novodoseljenih ljudi u Sloveniju došlo je iz BiH, na osnovu sporazuma između Slovenije i BiH o zapošljavanju naših državljana u toj zemlji.

– Sporazum opisuje uslove za dovođenje građana BiH u Sloveniju, koji važi tri godine. Prve godine radnik bi trebalo da ostane kod istog poslodavca. U prošlosti, ovaj period je trajao duže, što je dovelo do žalbi brojnih organizacija da ti ljudi rade u gotovo robovskim radnim uslovima – naglašeno je u dokumentu.

Prema podacima iz studije, migracija iz BiH doprinosi sa čak 11,5 odsto bruto domaćeg proizvoda u BiH, sa doznakama vrijednim više od dvije milijarde dolara. Jedino kosovska dijaspora, s udjelom od 13 odsto, doprinosi više svojoj ekonomiji od BiH.

– Ako podrobnije pogledamo podatke za BiH, možemo vidjeti da transferi iz Slovenije doprinose sa sedam odsto od svih doznaka dijaspore. U poređenju sa brojem radnika, ovaj broj je nizak, a to se može objasniti time da migranti iz BiH u Sloveniji rade poslove s niskim primanjima, a posljedično tome, malo novca mogu odvojiti da pošalju kući – naglašeno je u studiji.

Studija takođe pokazuje da građani iz BiH tokom sedmodnevnog boravka u BiH sa sobom ponesu oko hiljadu evra, od čega 450 evra ostave porodici, dok ostatak potroše na hranu i usluge.

– Istraživanje pokazuje da većina dijaspore najviše finansijske pomoći pruže svojoj najužoj familiji, najčešće u vidu direktne potrošnje, hitnih popravki, građevinskih radova, a veoma rijetko s namjerom investiranja u neku kompaniju. Razgovor sa migrantima iz BiH ukazuje na to da mnogi imaju namjeru novac uložiti u izgradnju kuće u svojoj zemlji – navedeno je u istraživanju.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*